Saopštenje Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH: Izmjene Krivičnog zakonika RS dodatno organičavaju već ugroženu slobodu izražavanja

Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH se oštro protivi usvajanju Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, objavljenom na web stranici Ministarstva pravde Republike Srpske 03.03.2023. godine. Pomenute izmjene i dopune, kojima se između ostalog kriminalizuje kleveta, su suprotne zahtjevima koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti za otvaranje pregovora i punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Upitna je stvarna opredijeljenost vlasti u Republici Srpskoj za zaštitu, odbranu i promociju ljudskih prava i sloboda obzirom da su ubrzo nakon dodjeljivanja kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu krenuli sa usvajanjem ovog i najavili usvajanje drugih restriktivnih zakona.

Bosna i Hercegovina, odnosno svi nivoi vlasti moraju garantovati slobodu izražavanja, medija i zaštitu novinara. Iz Delegacije EU u BiH upozoravaju da kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj ima potencijal da pogorša ove slobode, ističući već postojeću praksu političara i javnih zvaničnika u BiH da koriste mogućnost tužbi kako bi zastrašili novinare i primorali ih na autocenzuru. Na isto ukazuje i dio organizacija civilnog društva i medija iz Republike Srpske u nedavno potpisanoj deklaraciji „Zajedno protiv ograničavanja prava i sloboda”, odnosno prigovorima na pomenuti Nacrt zakona.

Donosioci odluka u Bosni i Hercegovini usko tumače prioritet 12, govoreći samo o osiguranju odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, odnosno osiguravanu finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa. Pomenuti prioritet posebno ističe ove zadatke, ali samo njihovim ispunjenjem neće biti garantovana sloboda izražavanja. Sporni Nacrt i najave drugih zakonodavne aktivnosti koje idu u smjeru restrikcija to dokazuju. Zato je neophodno detaljnije tumačenje 14 prioriteta od strane Evropske komisije kako vlasti u Bosni i Hercegovini ne bi proizvoljno određivale napredak ispunjenja obaveza.

Ovaj pokušaj izmjena i dopuna Krivičnog zakonika je u suprotnosti i sa prioritetom koji od Bosne i Hercegovine traži osiguravanje poticajnog okruženja za civilno društvo. Osim što bi se usvajanjem Nacrta značajno ograničio već skučeni prostor za djelovanje organizacija civilnog društva u Republici Srpskoj, sami proces izmjene zakona iz kojeg je civilno društvo u potpunosti isključeno i uvredljive izjave koje im je zbog neslaganja sa Nacrtom uputio predsjednik Republike Srpske Milorada Dodika govore u kakvom okruženju trenutno rade.

Iako predlagač ističe da je kleveta krivično djelo i u nekim državama članicama Evropske unije, zanemaruju sudsku praksu i razvijenost demokratske kulture u tim zemljama. Alternativni izvještaji Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH i izvještaji Evropske komisije godinama upozoravaju da je pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini neefikasan i pod stalnim pritiscima i/ili direktnim utjecajima političkih aktera. Shodno navedenom, opravdana je zabrinutost da bi sporne izmjene i dopune bile korištene za ograničavanje slobode izražavanja novinarima, aktivistima, ali i svim građanima Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine.

Evropska komisija je 2022. godine pozvala države članice da preispitaju “svoje pravne okvire primjenjive na klevetu kako bi osigurale da tužioci ne upotrebljavaju postojeće pojmove i definicije protiv novinara ili boraca za ljudska prava u kontekstu očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka protiv javnog sudjelovanja.”[1] Ova preporuka, ali i smjernice međunarodnih organizacija kojima se poziva na dekriminalizaciju klevete ukazuju da su pomenute izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske korak unazad za slobode i evropski put Bosne i Hercegovine.

Zbog svega navedenog pozivamo vlasti u Republici Srpskoj da povuku Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske. Sve medije, organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu i građanke i građane Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine pozivamo da javno reaguju i ukažu na negativne posljedice koje usvajanje ovog Nacrta može imati po ostvarivanje prava i sloboda.

 

[1] PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2022/758 оd 27. travnja 2022. o zaštiti novinara i boraca za ljudska prava uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”), L 138/30 (HR), 17.5.2022, dostupna na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32022H0758&from=HR