Prenosimo tekst web portala Blic Online u kojem je prenesena izjava Inele Hadžić u kojima komentariše aktuelne izjave slovačkog šefa diplomatije Miroslava Lajčaka i Visoke predstavnica za spoljnu i bezbednosnu politiku Federike Mogerini u vezi položaja BiH u EU integracija.
Teško se oduprijeti utisku da se i pitanje poboljšanja ustavnih rješanja nerijetko koristi u dnevnopolitičke svrhe. Dio partija sa nacionalnim predznakom prilazi ovom problemu na način za koji je jasno da ne može donijeti stvarne rezultate.
Trenutna sudska praksa pokazuje kako se načelo hitnosti u antiskriminacionim postupcima često ne uvažava, odnosno nerijetke su situacije ignorisanja zahtjeva za hitnim postupanjem tokom svih faza postupka. Dostupni podaci prikupljeni od strane nevladinih organizacija[6] pokazuju kako antidiskriminacioni postupci prosječno traju 1.5 – 2 godine, uključujući postupak po žalbama i reviziji.
Oslobođenje, 5.6.2017. broj 25333:
Ulaskom u EU dobijamo puno, to je najbolje organizovani vid društva u dosadašnjoj evropskoj povijesti, kaže Dževad Drino, profesor zeničkog Prava
U procesu približavanja a zatim i pridruživanja Evropskoj uniji važnu stavku predstavlja i proces reformisanja javne uprave. Krećući se evropskim putem prosperiteta Bosna i Hercegovina treba zakonodavstvo, ali i praksu, javne uprave da uskladi sa standardima i tekovinama evropskog prava.
Na bosanskohercegovačkom putu ka boljem životu, postavlja se bitno pitanje koje će determinirati stvaranje radnosposobnih, zdravih, sretnih i motiviranih odraslih osoba i funkcionirajućih građana, a to je pitanje – Šta se dešava sa politikom, ili u našem enitetsko organiziranom društvu, sa politikama za mlade u Bosni i Hercegovini?
Nepovjerenje i strah su u velikoj mjeri prisutni kod romske populacije stoga je i uključivanje u život zajednice sporo i nedovoljno. Zbog prethodno navedenog, obrazovne politike i ispravno provođene odgojno-obrazovne mjere usmjerene ka romskoj populaciji, jedan su od najadekvatnijih načina za prevladavanje socijalne isključenosti pripadnika ove zajednice.
Političke stranke univerzitete vide kao jednu u nizu prilika za zapošljavanje stranačkih kadrova i kontrolu studentske mase, a sve na uštrub kvalitetnog obrazovanja i razvoja kritičke misli. Tako je Evropska komisija u svojim dokumentima, visoko obrazovanje, identificira kao oblast visokog nivoa prijetnje od političkog uplitanja.
Nije realno očekivati da će se u nekoj bliskoj budućnosti ni sustav europeizirati, ni glasač emancipirati, a ni prosječan političar „Trudeauizirati“ [4] ali upravo su to stvari na kojima treba konstantno raditi, biti glasan, dobro organiziran i ne žaliti sredstva da se s tom porukom dođe do šireg kruga slušatelja.
Problemi decentraliziranog sistema, međunarodne politike i neophodnost reforme zdravstva: Ovakav sistem zdravstvene zaštite ne smije biti nešto s čim se građani i građanke Bosne i Hercegovine trebaju pomiriti i što trebaju akceptirati kao nepromijenjivu činjenicu.
Organizacije civilnog društva u ovoj koaliciji smatraju da je potpuno nedopustivo da za najteža kršenja međunarodnog prava počinitelji mogu biti pomilovani i osuđujemo svaki pokušaj nadležnih institucija da to omoguće.
Ako jedan od ciljeva pravne sigurnosti predstavlja efikasnost zakona, postavlja se pitanje kako onda očekivati ekonomski razvoj u BiH kada imamo situacije da u dva grada u BiH koji su međusobno udaljeni oko 100km važe različiti propisi? Kako to da na tako malom geografskom prostoru imamo situaciju da dvoje kolega koji sjede u istoj kancelariji, rade za istog poslodavca, gradovi u kojima imaju prebivalište su udaljenja 50-tak km, u istoj državi plaćaju doprinose različitim fondovima? Da li onda u BiH država vrši regulativnu funkciju ka optimalnom ekonomskom razvoju?