Na putu integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, povratak interno-raseljenih lica predstavlja jedan od izazova, posebno zbog činjenice da uključuje pitanja brojnih statusnih prava lica koja se vraćaju u prijeratna mjesta prebivališta.
Oslobođenje, Mart 21, 2015. godine Tekst u cjelosti prenosimo iz Oslobođenja a isti možete preuzeti ovdje.
Tijekom samog procesa pregovora OCD su uvelike koristile politiku mrkve i batine, te je Europska komisija bila prepoznata kao jedan od konstruktivnih saveznika OCD-a ne samo zbog mogućnosti sustavnijeg financiranja njihovog rada već i zbog političkog utjecaja koji je OCD-ima upravo omogućio proces pristupanja.
Diskriminacija predstavlja jedan od stubova svih organizacionih oblika koji su do današnjeg dana evoluirali u Evropsku uniju kakvu poznajemo danas.
Ukoliko se procesi koji obeshrabruju učešće građana/ki koji pripadaju brojno manjinskoj etničkoj skupini na lokalnoj razini, pa čak i u okviru izbora za više nivoe vlasti (bilo da je riječ o pripadnicima konstitutivnih naroda ili ne) nastave, zatvorit će se krug već prisutnih političkih trendova
Poglavlja 23. i 24. imaju prekogranični karakter i utiču i na prava građana EU, tako da sva mjerila moraju biti u potpunosti ispunjena.
Struktuirani dijalog pomaže Bosni i Hercegovini da uspostavi nezavisni, efikasni, nepristrasni i odgovorni sistem pravosuđa na području cijele zemlje a u korist svih njenih građana.
Suprotno pojedinim izjavama političkih predstavnika iz Bosne i Hercegovine, koordinacija na državnom nivou ne bi značila stvaranje centralizovane države, već prilagođavanje praksama zemalja članica Unije.
Hrvatski sabor uveliko je koristio proceduru ubrzanog donošnja zakona bez uobičajna dva čitanja prijedloga Zakona u parlamentu. Više od 80% zakona godišnje je doneseno u ubrzanoj proceduri. U svakodnevnom životu građana proces pregovora najviše se je vjerojatno odrazio na poboljšanje zaštite ljudskih prava
Bosna i Hercegovina ima status potencijalne zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji.
Ostvarivši svoja dva glavna strateška cilja, ulazak u NATO i ulazak u Europsku Uniju, Hrvatska se u prvom mandatu predsjednika Josipovića aktivnije okrenula Zapadnom Balkanu.
Jedno od centralnih pitanja koje se nameće prilikom sagledavanja implikacija ulaska Republike Hrvatske u EU u kontekstu mehanizama zaštite ljudskih prava jeste ono u kojoj mjeri se pravo prilagođava okolnostima koje su proizvod globalizacijskih procesa?