Harmonizacija zakona o koncesijama u Bosni i Hercegovini sa Direktivom EU 2014/23 je prvi zadatak koji će vlasti u Bosni i Hercegovini trebati rješavati, odnosno morat će preuzeti pravila koja definiše Direktiva EU.
Osim parlamenta, sudske kontrole i nezavisnih tijela, civilna kontrola provodi se i od strane izvršne vlasti. U slučaju BiH, to su institucije Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH, Vlade Republike Srpske i Federacije BiH te kantonalnih vlada i Vlade Brčko distrikta BiH.
Pitanje pravne zaštite u oblasti JPP je veoma bitno, jer potencijalni privatni partneri treba da znaju da mogu zaštiti svoje interese u postupku dodjele ugovora, a samim tim i direktno utjecati na smanjenje korupcije u ovoj oblasti.
BiH je jedina zemlja u regiji, ali i jedna od rijetkih u svijetu koja nema usvojen Zakon o vanjskim poslovima BiH. Iako pri imenovanju svakog saziva Vijeća ministara BiH, postoje planovi za usvajanje ovog Zakona, to se do danas nije ostvarilo.
Tranzicijska pravda je ključni prioritet za EU kada se angažira u situacije grubih kršenja ljudskih prava i teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog krivičnog prava.
Direktive kao zakonodavni akt EU, kojima se postavljaju ciljevi za EU članice u specifičnim oblastima, mogu poslužiti i bh. zakonodavnim tijelima za izradu standarda koji će potisnuti i postepeno smanjivati socijalnu nejednakost i radničko siromaštvo.
Kako bi se dostigli EU standardi zaštite okoliša, potrebno je mnogo posla i ulaganja, ali dugoročni benefiti imaju nemjerljivu vrijednost prvenstveno po zdravlje i život građana.
Bosna i Hercegovina je, prilikom detaljnog utvrđivanja granične crte i ujedno graničnih prelaza sa svojim susjedima, naišla na niz otvorenih pitanja, kako sa Hrvatskom, tako i sa Srbijom i Crnom Gorom.
Kako bi se dostigli EU standardi zaštite okoliša, potrebno je mnogo posla i ulaganja, ali dugoročni benefiti imaju nemjerljivu vrijednost prvenstveno po zdravlje i život građana.
Bosna i Hercegovina je, prilikom detaljnog utvrđivanja granične crte i ujedno graničnih prelaza sa svojim susjedima, naišla na niz otvorenih pitanja, kako sa Hrvatskom, tako i sa Srbijom i Crnom Gorom.
Istina je da broj registrovanih nezaposlenih osoba pada, međutim razlog pada treba tražiti u činjenici da sve veći broj radno sposobnog stanovništva napušta BiH
U Bosni i Hercegovini je isto tako zabilježena pojava lica bez državljanstva kao i u ostatku regiona. Tačan broj nije poznat no on se 2014. procjenjivao na 4.500 sa progresivnim opadanjem.