Zapošljavanje članova vladujućih partija, rodbine i bliskih ljudi su više pravilo nego izuzetak u našem javnom sektoru. Partitokracija, osim što je problem za građane BiH, ona je kao problem prepoznata i od strane Evropske unije.
U trećoj ovosezonskoj epizodi emisije Hayd u park emitovanoj na Federalnoj televiziji gostovale su Inela Hadžić, Tijana Cvjetićanin i Vladana Vasić ispred Inicijative i razgovarale su Alternativnim odgovorima civilnog društva na Upitnik Evropske komisije.
Ne postoji jedinstveni model definisanja državne službe odnosno odgovarajuće kategorije zaposlenih. Države to pitanje regulišu shodno svojim specifičnostima i tradiciji.
Postoji opšte međunarodno priznanje da je bolja regulativa neophodna za privrednu konkurentnost zemlje. Pretjerano opterećujući propisi i javne institucije koje destimulišu stvaranje ili proširenje poslovanja, ometaju privredni rast.
Da bismo se bavili reformom nekog sektora, moramo znati šta su nam pokazatelji – jer je na kraju najvažnije znati odgovoriti na pitanje: Gdje smo to napredovali?
Svrha alternativnih odgovora je dati dodatak zvaničnim odgovorima i doprinijeti preciznijoj, uravnoteženijoj i na građane orijentiranoj procjeni pitanja mjerodavnih za status kandidature BiH u EU.
Objavljujemo publikaciju Žene, rad i zapošljavanje u aktima Evropske unije, autorice Natalije Petrić, nastalu u saradnji Helsinškog parlamenta građana Banja Luka i Sarajevskog otvorenog centra u ime Inicijative za monitoring EU integracija u BiH
U emisiji Radija Slobodne Evrope pod nazivom Na vratima Evrope, emitovanoj 20.8.2017. godine bilo je riječi o nedavno objavljenim Alternativnim odgovorima organizacija civilnog društva na pitanja Evropske komisije.
Kako je za Radiosarajevo.ba izjavila voditeljica Alternativnog upitnika i koordinatorica na projektu Istinomjer Tijana Cvjetičanin, uskoro će biti objavljeni u javnosti odgovori na Upitnik EK iz oblasti u kojima su nevladine organizacije imale ekspertizu i iskustva.
Ako pogledamo podatke službene statističke agencije EU za 2015. godinu, na svakih 100 eura koje potroši prosječan stanovnik neke od država članica Evropske Unije – stanovnik Bosne i Hercegovine može potrošiti tek 38 eura. Ova činjenica rangira BiH ispod svih ostalih država Zapadnog Balkana, osim Albanije čiji je prosjek nešto niži.
U pogledu smanjivanja sive ekonomije dvije poluge su ključne, a to su: borba protiv korupcije i efikasno djelovanje države. Sve počinje od odgovornih vlasti. Odgovornim djelovanjem vlasti uspostavljaju uslove legalnog sticanja bogatstva i čine neisplativim poslovanje u sivoj zoni.
Iako je u BiH do sada implementirano nekoliko strateških dokumenata za borbu protiv korupcije na državnom, entitetskom, kantonalnom i nivou Brčko Distrikta BiH, u izveštajima o napretku BiH njeno angažovanje se ocenjuje tek kao “rana faza borbe protiv korupcije.”