Nepovjerenje i strah su u velikoj mjeri prisutni kod romske populacije stoga je i uključivanje u život zajednice sporo i nedovoljno. Zbog prethodno navedenog, obrazovne politike i ispravno provođene odgojno-obrazovne mjere usmjerene ka romskoj populaciji, jedan su od najadekvatnijih načina za prevladavanje socijalne isključenosti pripadnika ove zajednice.
Političke stranke univerzitete vide kao jednu u nizu prilika za zapošljavanje stranačkih kadrova i kontrolu studentske mase, a sve na uštrub kvalitetnog obrazovanja i razvoja kritičke misli. Tako je Evropska komisija u svojim dokumentima, visoko obrazovanje, identificira kao oblast visokog nivoa prijetnje od političkog uplitanja.
Nije realno očekivati da će se u nekoj bliskoj budućnosti ni sustav europeizirati, ni glasač emancipirati, a ni prosječan političar „Trudeauizirati“ [4] ali upravo su to stvari na kojima treba konstantno raditi, biti glasan, dobro organiziran i ne žaliti sredstva da se s tom porukom dođe do šireg kruga slušatelja.
Problemi decentraliziranog sistema, međunarodne politike i neophodnost reforme zdravstva: Ovakav sistem zdravstvene zaštite ne smije biti nešto s čim se građani i građanke Bosne i Hercegovine trebaju pomiriti i što trebaju akceptirati kao nepromijenjivu činjenicu.
Ako jedan od ciljeva pravne sigurnosti predstavlja efikasnost zakona, postavlja se pitanje kako onda očekivati ekonomski razvoj u BiH kada imamo situacije da u dva grada u BiH koji su međusobno udaljeni oko 100km važe različiti propisi? Kako to da na tako malom geografskom prostoru imamo situaciju da dvoje kolega koji sjede u istoj kancelariji, rade za istog poslodavca, gradovi u kojima imaju prebivalište su udaljenja 50-tak km, u istoj državi plaćaju doprinose različitim fondovima? Da li onda u BiH država vrši regulativnu funkciju ka optimalnom ekonomskom razvoju?
Jedan od osnovnih principa Evropske unije sadržan i u Osnivačkim ugovorima o EU je princip ravnopravnosti polova, jednakog tretmana i jednakih mogućnost za žene i muškarce. Takođe, Evropska unija i zemlje članice Evropske unije u posljednjih dvadeset godina posebno prioritenim izdvajaju oblasti zaštite majčinstva, roditeljstva, očinstva i porodičnog života.
S obzirom da civilno društvo ima marginalnu ulogu u političkoj debati i da je uglavnom bivalo isključeno iz rasprava o važnim pitanjima u zemlji važno je istaći zbog čega je zaista značajno učešće organizacija civilnog društva u procesu pridruživanja Bosne i Hercegovini Evropskoj uniji i kakva su iskustva civilnog društva susjednih zemalja.
Veoma je zanimljivo pogledati razmimoilaženja mišljenja civilnog društva i Europske komisije, posebno kada je riječ o najzanimljivijim temama u našoj državi
Emisija je realizovana u saradnji a Inicijativom za monitoring evropskih integracija BiH.
Ako je nepoštivanje demokartije jedini put da BiH postane članica zajednice koja je svoje temelje izgradila na temeljima vrijednosti koje proističu iz demokartije, onda treba postaviti suštinsko pitanje – ko nas to vodi na putu ka EU i da li je to ispravan put za nas?
Koliko god su se vlasti trudile da preko svete medijske trojce Avaz-Faktor-Večernjak šire neosnovani optimizam, koliko god su im u tome pomagali pojedini strani funkcioneri, sve dok navedene nedoumice ostaju otvorene, BiH neće biti ni za milimetar bliže Evropi.
Prilikom predstavljanja rezultata svoga rada, pravosudne institucije široj javnosti pretežno prezentiraju rezultate represivnih radnji, odnosno govore o rješavanju krivičnih djela nakon njihovog počinjenja, a prevencija kriminaliteta postaje aktivnost po sebi bez ocjenjivanja efikasnosti, uticaja i održivosti.