Na kraju mandatnog perioda u 2018. godini moguće je povući liniju i dobiti jasnu predstavu o tome koliko je učinjeno za protekle četiri godine na pitanjima funkcionisanja države, vladavine prava i ljudskih prava ili ono što bi u pravnoj stečevini EU potpadalo pod poglavlja 23 i 24.
Kako bi se dostigli EU standardi zaštite okoliša, potrebno je mnogo posla i ulaganja, ali dugoročni benefiti imaju nemjerljivu vrijednost prvenstveno po zdravlje i život građana.
Bosna i Hercegovina je, prilikom detaljnog utvrđivanja granične crte i ujedno graničnih prelaza sa svojim susjedima, naišla na niz otvorenih pitanja, kako sa Hrvatskom, tako i sa Srbijom i Crnom Gorom.
Istina je da broj registrovanih nezaposlenih osoba pada, međutim razlog pada treba tražiti u činjenici da sve veći broj radno sposobnog stanovništva napušta BiH
U Bosni i Hercegovini je isto tako zabilježena pojava lica bez državljanstva kao i u ostatku regiona. Tačan broj nije poznat no on se 2014. procjenjivao na 4.500 sa progresivnim opadanjem.
Zabrinjavajuća su zapažanja Evropske komisije da su pojedini odgovori „dati nedosljedno i nisu obuhvatili sve relevantne nivoe vlasti“ i da su dostavljeni različiti odgovori različitih nivoa vlasti.
Krizu su prvenstveno obilježili brojni politički skandali te nespremnost državnih institucija u čiju isključivu nadležnost spada i briga za izbjeglice.
Bosna i Hercegovina na putu ka punopravnom članstvu u Evropsku uniju (EU) će pregovarati u više od 30 poglavlja, gdje se poglavlje V odnosi na javne nabavke.
Gosti:
Leila Bičakčić (Centar za istraživačko novinarstvo)
Damir Zeković (Centar za promociju civilnog društva)
Dragana Dardić (Helsinški parlament građana Banja Luka)
Neprofitni mediji u BiH već godinama se nalaze u nezavidnoj poziciji, sve od odlaska stranih donatora koji su poticali razvoj neprofitnih medija u 90-ima i početkom 2000-tih.
Tekst objavljen na portalu Vijesti.ba 30.6.2018. godine
Obim i struktura dodatnih pitanja pokazatelj slabosti domaćih institucija i mehanizma koordinacije