Strategija tranzicijske pravde u BiH – strategija koje nema
Tranzicijska pravda je ključni prioritet za EU kada se angažira u situacije grubih kršenja ljudskih prava i teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog krivičnog prava.
Tranzicijska pravda je ključni prioritet za EU kada se angažira u situacije grubih kršenja ljudskih prava i teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog krivičnog prava.
Direktive kao zakonodavni akt EU, kojima se postavljaju ciljevi za EU članice u specifičnim oblastima, mogu poslužiti i bh. zakonodavnim tijelima za izradu standarda koji će potisnuti i postepeno smanjivati socijalnu nejednakost i radničko siromaštvo.
Četrdeset nevladinih organizacija okupljenih u Inicijativu za monitoring evropskih integracija, pred političare su postavile zahtjeve, koji se odnose na demokratizaciju, vladavinu prava i ljudska prava. Nakon četiri godine, od 78 zahtjeva ispunjena je samo trećina.
Kako bi se dostigli EU standardi zaštite okoliša, potrebno je mnogo posla i ulaganja, ali dugoročni benefiti imaju nemjerljivu vrijednost prvenstveno po zdravlje i život građana.
Bosna i Hercegovina je, prilikom detaljnog utvrđivanja granične crte i ujedno graničnih prelaza sa svojim susjedima, naišla na niz otvorenih pitanja, kako sa Hrvatskom, tako i sa Srbijom i Crnom Gorom.
Na kraju mandatnog perioda u 2018. godini moguće je povući liniju i dobiti jasnu predstavu o tome koliko je učinjeno za protekle četiri godine na pitanjima funkcionisanja države, vladavine prava i ljudskih prava ili ono što bi u pravnoj stečevini EU potpadalo pod poglavlja 23 i 24.
Kako bi se dostigli EU standardi zaštite okoliša, potrebno je mnogo posla i ulaganja, ali dugoročni benefiti imaju nemjerljivu vrijednost prvenstveno po zdravlje i život građana.
Bosna i Hercegovina je, prilikom detaljnog utvrđivanja granične crte i ujedno graničnih prelaza sa svojim susjedima, naišla na niz otvorenih pitanja, kako sa Hrvatskom, tako i sa Srbijom i Crnom Gorom.
Istina je da broj registrovanih nezaposlenih osoba pada, međutim razlog pada treba tražiti u činjenici da sve veći broj radno sposobnog stanovništva napušta BiH
U Bosni i Hercegovini je isto tako zabilježena pojava lica bez državljanstva kao i u ostatku regiona. Tačan broj nije poznat no on se 2014. procjenjivao na 4.500 sa progresivnim opadanjem.
Zabrinjavajuća su zapažanja Evropske komisije da su pojedini odgovori „dati nedosljedno i nisu obuhvatili sve relevantne nivoe vlasti“ i da su dostavljeni različiti odgovori različitih nivoa vlasti.
Krizu su prvenstveno obilježili brojni politički skandali te nespremnost državnih institucija u čiju isključivu nadležnost spada i briga za izbjeglice.