Nepovjerenje i strah su u velikoj mjeri prisutni kod romske populacije stoga je i uključivanje u život zajednice sporo i nedovoljno. Zbog prethodno navedenog, obrazovne politike i ispravno provođene odgojno-obrazovne mjere usmjerene ka romskoj populaciji, jedan su od najadekvatnijih načina za prevladavanje socijalne isključenosti pripadnika ove zajednice.
Političke stranke univerzitete vide kao jednu u nizu prilika za zapošljavanje stranačkih kadrova i kontrolu studentske mase, a sve na uštrub kvalitetnog obrazovanja i razvoja kritičke misli. Tako je Evropska komisija u svojim dokumentima, visoko obrazovanje, identificira kao oblast visokog nivoa prijetnje od političkog uplitanja.
Nije realno očekivati da će se u nekoj bliskoj budućnosti ni sustav europeizirati, ni glasač emancipirati, a ni prosječan političar „Trudeauizirati“ [4] ali upravo su to stvari na kojima treba konstantno raditi, biti glasan, dobro organiziran i ne žaliti sredstva da se s tom porukom dođe do šireg kruga slušatelja.
Problemi decentraliziranog sistema, međunarodne politike i neophodnost reforme zdravstva: Ovakav sistem zdravstvene zaštite ne smije biti nešto s čim se građani i građanke Bosne i Hercegovine trebaju pomiriti i što trebaju akceptirati kao nepromijenjivu činjenicu.
Ako jedan od ciljeva pravne sigurnosti predstavlja efikasnost zakona, postavlja se pitanje kako onda očekivati ekonomski razvoj u BiH kada imamo situacije da u dva grada u BiH koji su međusobno udaljeni oko 100km važe različiti propisi? Kako to da na tako malom geografskom prostoru imamo situaciju da dvoje kolega koji sjede u istoj kancelariji, rade za istog poslodavca, gradovi u kojima imaju prebivalište su udaljenja 50-tak km, u istoj državi plaćaju doprinose različitim fondovima? Da li onda u BiH država vrši regulativnu funkciju ka optimalnom ekonomskom razvoju?
Jedan od osnovnih principa Evropske unije sadržan i u Osnivačkim ugovorima o EU je princip ravnopravnosti polova, jednakog tretmana i jednakih mogućnost za žene i muškarce. Takođe, Evropska unija i zemlje članice Evropske unije u posljednjih dvadeset godina posebno prioritenim izdvajaju oblasti zaštite majčinstva, roditeljstva, očinstva i porodičnog života.
S obzirom da civilno društvo ima marginalnu ulogu u političkoj debati i da je uglavnom bivalo isključeno iz rasprava o važnim pitanjima u zemlji važno je istaći zbog čega je zaista značajno učešće organizacija civilnog društva u procesu pridruživanja Bosne i Hercegovini Evropskoj uniji i kakva su iskustva civilnog društva susjednih zemalja.
Veoma je zanimljivo pogledati razmimoilaženja mišljenja civilnog društva i Europske komisije, posebno kada je riječ o najzanimljivijim temama u našoj državi
Osobe sa invaliditetom ne mogu ući u čak 90 odsto javnih institucija, a neke od njih, koje su im ujedno i najvažnije, jesu Dom zdravlja, Fond zdravstvenog osiguranja, kabinet gradonačelnika, o biskopima, bibliotekama, pozorištu nećemo ni govoriti.
U ovom momentu, besplatna pravna pomoć je regulisana kroz niz različitih zakona, koji nisu usaglašeni i koji se bitno razlikuju, počev od entiteta, preko kantona. Pošto jedinstvenog zakona nema, niži nivoi vlasti su radili na sopstvenim.
S ciljem osiguranja ostvarivanja koncepta dobrog upravljanja, institucije vlasti obavezne su osigurati javnost svog rada na način da pravovremeno i opširno informišu javnost o svojim aktivnostima, odgovore na potrebe građana i građanki, te osiguraju pristupačnost i transparentnost.
Bosna i Hercegovina će biti još daleko od reformske agende, i to one koja će garantovati da sve svoje građane i građanke tretira kao ravnopravne.