Postoji opšte međunarodno priznanje da je bolja regulativa neophodna za privrednu konkurentnost zemlje. Pretjerano opterećujući propisi i javne institucije koje destimulišu stvaranje ili proširenje poslovanja, ometaju privredni rast.
Da bismo se bavili reformom nekog sektora, moramo znati šta su nam pokazatelji – jer je na kraju najvažnije znati odgovoriti na pitanje: Gdje smo to napredovali?
Ako pogledamo podatke službene statističke agencije EU za 2015. godinu, na svakih 100 eura koje potroši prosječan stanovnik neke od država članica Evropske Unije – stanovnik Bosne i Hercegovine može potrošiti tek 38 eura. Ova činjenica rangira BiH ispod svih ostalih država Zapadnog Balkana, osim Albanije čiji je prosjek nešto niži.
U pogledu smanjivanja sive ekonomije dvije poluge su ključne, a to su: borba protiv korupcije i efikasno djelovanje države. Sve počinje od odgovornih vlasti. Odgovornim djelovanjem vlasti uspostavljaju uslove legalnog sticanja bogatstva i čine neisplativim poslovanje u sivoj zoni.
Iako je u BiH do sada implementirano nekoliko strateških dokumenata za borbu protiv korupcije na državnom, entitetskom, kantonalnom i nivou Brčko Distrikta BiH, u izveštajima o napretku BiH njeno angažovanje se ocenjuje tek kao “rana faza borbe protiv korupcije.”
Razvoj demokratije pokazuje tendenciju jačanja uloge suda. Jačanje sudske vlasti najbolji je odraz razvoja svjesti gradjana koji svoj epilog ima u uspostavljanju nezavisnog i i nepristrasnog sudstva.
U Bosni i Hercegovini postoji 12 režima naknade plate porodilje (10 kantona FBiH, RS i BDBiH). U Hercegovačko-neretvanskom kantonu naknada plate porodiljama još uvijek nije propisana, te porodilje jedino imaju pravo na jednokratnu uplatu od strane nadležnog Zavoda. U ostatku FBiH, visina naknade varira od 50% (SBK) -100% (Kanton 10) prosječne plate porodilje ostvarene u posljednih 6 mjeseci
Teško se oduprijeti utisku da se i pitanje poboljšanja ustavnih rješanja nerijetko koristi u dnevnopolitičke svrhe. Dio partija sa nacionalnim predznakom prilazi ovom problemu na način za koji je jasno da ne može donijeti stvarne rezultate.
Trenutna sudska praksa pokazuje kako se načelo hitnosti u antiskriminacionim postupcima često ne uvažava, odnosno nerijetke su situacije ignorisanja zahtjeva za hitnim postupanjem tokom svih faza postupka. Dostupni podaci prikupljeni od strane nevladinih organizacija[6] pokazuju kako antidiskriminacioni postupci prosječno traju 1.5 – 2 godine, uključujući postupak po žalbama i reviziji.
Oslobođenje, 5.6.2017. broj 25333:
Ulaskom u EU dobijamo puno, to je najbolje organizovani vid društva u dosadašnjoj evropskoj povijesti, kaže Dževad Drino, profesor zeničkog Prava
U procesu približavanja a zatim i pridruživanja Evropskoj uniji važnu stavku predstavlja i proces reformisanja javne uprave. Krećući se evropskim putem prosperiteta Bosna i Hercegovina treba zakonodavstvo, ali i praksu, javne uprave da uskladi sa standardima i tekovinama evropskog prava.
Na bosanskohercegovačkom putu ka boljem životu, postavlja se bitno pitanje koje će determinirati stvaranje radnosposobnih, zdravih, sretnih i motiviranih odraslih osoba i funkcionirajućih građana, a to je pitanje – Šta se dešava sa politikom, ili u našem enitetsko organiziranom društvu, sa politikama za mlade u Bosni i Hercegovini?