Šta Evropska unija očekuje od Bosne i Hercegovine kada je u pitanju suzbijanje diskriminacije?
Diskriminacija predstavlja jedan od stubova svih organizacionih oblika koji su do današnjeg dana evoluirali u Evropsku uniju kakvu poznajemo danas.
Diskriminacija predstavlja jedan od stubova svih organizacionih oblika koji su do današnjeg dana evoluirali u Evropsku uniju kakvu poznajemo danas.
Tekst u PDF formatu možete preuzeti ovdje. Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH uputila je jučer komentare na nacrt rezolucije izvještaju napretku BiH 2014, koji Evropska komisija objavljuje oktobru svake godine, javlja Fena. Članice Inicijative, između ostalog, upozorile su na legitimitet izbornog procesa Narodnoj skupštini RS-a, odnosno problem kupovine zastupničkih mandata, što nije povuklo nikakve pravne … Continued
Komentari Inicijative na nacrt Rezolucije o Izvještaju o napretku BiH 2014.
Ukoliko se procesi koji obeshrabruju učešće građana/ki koji pripadaju brojno manjinskoj etničkoj skupini na lokalnoj razini, pa čak i u okviru izbora za više nivoe vlasti (bilo da je riječ o pripadnicima konstitutivnih naroda ili ne) nastave, zatvorit će se krug već prisutnih političkih trendova
Većina analitičara je mišljenja da, zapravo sporne odredbe praktično nisu provodive i da imaju svrhu zastrašivanja i skretanja pažnje.
Poglavlja 23. i 24. imaju prekogranični karakter i utiču i na prava građana EU, tako da sva mjerila moraju biti u potpunosti ispunjena.
Tražimo transparentnost u procesu planiranja i sprovođenja reformi na svim nivoima i u svim oblastima te osuđujemo svaki pokušaj da se proces reformi opstruira.
Organizacije civilnog društva zbog toga će opet razmotriti mogućnost pokretanja kolektivnih tužbi protiv države i entiteta kako bi ovo kršenje zakona imalo i sudski epilog.
Emisija TV Liberty na kojoj su učestvovali/e predstavnici/e Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.
Struktuirani dijalog pomaže Bosni i Hercegovini da uspostavi nezavisni, efikasni, nepristrasni i odgovorni sistem pravosuđa na području cijele zemlje a u korist svih njenih građana.
Suprotno pojedinim izjavama političkih predstavnika iz Bosne i Hercegovine, koordinacija na državnom nivou ne bi značila stvaranje centralizovane države, već prilagođavanje praksama zemalja članica Unije.
Hrvatski sabor uveliko je koristio proceduru ubrzanog donošnja zakona bez uobičajna dva čitanja prijedloga Zakona u parlamentu. Više od 80% zakona godišnje je doneseno u ubrzanoj proceduri. U svakodnevnom životu građana proces pregovora najviše se je vjerojatno odrazio na poboljšanje zaštite ljudskih prava