BiH i EU

Program Kreativna Europa u periodu 2014.–2020. raspolaže budžetom od 1.46 milijardi eura namijenjenih sufinansiranju projekata iz oblasti kulture i audiovizuelne djelatnosti. 

Budući, kako se često navodi, opredjeljena za evropski put naša je zemlja prihvatila određene obaveze i standard koji se odnose na rad javnog radio-televizijskog servisa. Oni se prije svega odnose na neovisnost državnih medija od političkih uticaja i pritisaka, te njihovo normalno funkcionisanje i zakonska uokvirenost.

Strah parališe žrtve mobinga, a i one koji se boje da će to postati.  Pojedincu borba za zaštitu njegovih prava izgleda kao borba protiv vjetrenjača, zbog čega se vrlo rijetko odluče tražiti zaštitu.

Zapošljavanje članova vladujućih partija, rodbine i bliskih ljudi su više pravilo nego izuzetak u našem javnom sektoru. Partitokracija, osim što je problem za građane BiH, ona je kao problem prepoznata i od strane Evropske unije.

Ne postoji jedinstveni model definisanja državne službe odnosno odgovarajuće kategorije zaposlenih. Države to pitanje regulišu shodno svojim specifičnostima i tradiciji. 

Postoji opšte međunarodno priznanje da je bolja regulativa neophodna za privrednu konkurentnost zemlje. Pretjerano opterećujući propisi i javne institucije koje destimulišu stvaranje ili proširenje poslovanja, ometaju privredni rast.

Da bismo se bavili reformom nekog sektora, moramo znati šta su nam pokazatelji – jer je na kraju najvažnije znati odgovoriti na pitanje: Gdje smo to napredovali?