Bosna i Hercegovina na putu ka pridruživanju EU, treba da donese zakone i propise, koji će, uz poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine i nadležnosti entiteta, regulisati i harmonizirati nadzor nad revizijama u Bosni i Hercegovini, u cilju „ujednačavanja praksi“ na terenu.
Zakon o javnim nabavkama u dijelu pravnih lijekova je u većoj mjeri usaglašen sa pomenutim propisima EU, međutim praksa u primjeni odredbi o pravnim lijekovima pokazuje određene slabosti.
Stoga, pitanje europskih integracija, dobra je priča za obje strane – domaće političare kako bi imali pokriće za svoje odluke (ili njihovo neprovođenje), ali i za funkcionere EU kako bi time krili duboku strukturnu krizu i poraz ideje Europske unije.
Sadržavajući odredbe zasnovane na nacionalnoj pripadnosti i prebivalištu poput imenovanja, sastava i postupaka odlučivanja šefa države, izvršnih i zakonodavnih tijela, Ustav Bosne i Hercegovini u koliziji je sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Jedan od segmenata obuhvaćen politikom EU jeste i Izborni sistem koji ujednačava prava EU rezidenata sa pravima glasa građana države članice u kojoj građanin ima boravište.
Evropska komisija je naglasila potrebu da se započne sa implementacijom Pariškog sporazuma o klimatskim promjena, te ažurira i provede Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za BiH.
Europska komisija u izvještaju o Bosni i Hercegovini navodi da nepostojanje jedinstvenog ili usklađenog pravnog i regulatornog okvira, te nedovoljno administrativnih kapaciteta, kao i loše provedbe i koordinacije, loše saradnje između raznih nivoa vlasti i kašnjenje u osiguravanju ugovorenog vanjskog finansiranja usporavaju procese regulisanja navedenih problema.
Sva neslaganje između biračkih spiskova i stvarne situacije ostavljaju prostor za manipulaciju, a za primjer ne treba dalje od Općine Centar Sarajevo, koja prema zvaničnoj stranici broji 54.091 stanovnika i 59.547 birača.
Kvalitetan obrazovni sistem je ključan za ostanak mladih u BiH, koji često svoje ambicije ostvaruju upravo u zemljama Evropske unije. Obzirom da se sa problemom odliva mozgova suočavamo svake godine u sve većem broju, trebamo očekivati da se promjene u budućnosti fokusiraju upravo na obrazovanje i izgradnju tržišta rada, koje jedino može zadržati mlade ljude u BiH.
U okviru Analitičkog izvještaja Evropske komisije o Aplikaciji BiH za članstvo u EU stoji preporuka usvajanja nacionalne strategije za bezbjednost mrežnih i informacionih sistema te imenovanje jedinstvene kontakt osobe odgovorne za koordinaciju i prekograničnu saradnju.
Da li je Bosna i Hercegovina od objavljivanja Mišljenja i Analitičkog izvještaja uradila išta po ovom pitanju – unapređenja kvalitete obrazovanja?
Prema preporuci Komisije zakoni koji reguliraju direktna plaćanja moraju biti usklađeni na nivou države te postepeno ih usaglasiti sa pravilima EU, kao i odvajanje direktnih plaćanja pomoći od proizvodnje. Dodatno tome, Bosna i Herzegovina treba da uspostavi administrativne strukture koje su neophodne za zajedničku poljoprivrednu politiku.