S obzirom da civilno društvo ima marginalnu ulogu u političkoj debati i da je uglavnom bivalo isključeno iz rasprava o važnim pitanjima u zemlji važno je istaći zbog čega je zaista značajno učešće organizacija civilnog društva u procesu pridruživanja Bosne i Hercegovini Evropskoj uniji i kakva su iskustva civilnog društva susjednih zemalja.
Nacionalizam u školi, kroz procese socijalizacije, nameće svakom djetetu kolektivne kulturne vrijednosti, služeći se pri tome indoktrinacijom kao dominantnim metodom.
Bitno je naglasiti da ovdje govorimo o politčkom djelovanju, koje nam je uskraćeno ili otežano ukoliko želimo da ukažemo na nemar i političku samovolju koja ovdje vlada.
O poziciji organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini
Veoma je zanimljivo pogledati razmimoilaženja mišljenja civilnog društva i Europske komisije, posebno kada je riječ o najzanimljivijim temama u našoj državi
U izvješću se kroz komparativnu analizu utvrđuju podudarnosti, ali i razilaženja u odnosu na službeno izvješće Europske komisije te se u više navrata proziva Europska komisija budući da ista, prema objašnjenju nevladinih udruga, propušta ukazati na neke ključne nepravilnosti u ponašanju političkih aktera u BiH, kako stranaka, tako i organa vlasti
Cilj komparativne analize je da utvrdi podudarnosti i razilaženja u odnosu na Izvještaj Evropske komisije, te da ustanovi u kojoj mjeri je EK u svojim zaključcima i preporukama uzela u obzir nalaze i preporuke organizacija civilnog društva
Za unapređenje zaštite ravnopravnosti spolova, zaštite prava povezanih sa majčinstvom, očinstvom i pravima djece
Bosna i Hercegovina je potencijalna kandidatkinja za članstvo u Evrpskoj Uniji. Zahtjev BiH za članstvo u zajednici evropskih država, Vijeće EU je razmotrilo i prihvatilo 20. septembra i zadužilo Evropsku komisiju da o njemu pripremi mišljenje
Paradoksalno, upravo je taj multietnički karakter Mostara, činjenica da je najveći grad u državi u kojem neki konstitutivni narod nema apsolutnu većinu, glavni razlog zbog kojeg nema rješenja problema
Pa iako država već godinama izdvaja pozamašna sredstva za zapošljavanje Roma, značajnijih rezultata nema. Zašto?
Alarmantni su podaci o sve manje novorođene djece u BiH. Teška ekonomska situacija te surovi životni ritam koji u prvi plan stavlja posao i karijeru umjesto porodice razlozi su zbog kojih se sve manje žena odlučuje na rađanje