Vijesti

Finansiranje organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini prema standardima Evropske unije u procesu pridruživanja

Fokus ove publikacije je uloga OCD-a u BiH kroz programe i politike finansiranja od strane EU. Često se ponavlja u zvaničnim EU izjavama i izvještajima da je “osnaženo civilno društvo krucijalna komponenta jednog demokratskog sistema i da treba biti prepoznato kao takvo od strane državnih institucija”. Ipak, u smislu razumijevanja kako osnaživanje i rad OCD-a, kroz različite opcije finansiranja koje nudi EU, utiče i doprinosi procesu proširenja, potrebno je pogledati šta je i kako bilo finansirano, te šta su rezultati.

Od Mišljenja do otvaranja pregovora o članstvu u Evropskoj uniji: Zašto je Bosancima i Hercegovcima svejedno i zašto bi im trebalo biti važno

Poučeni iskustvom zadnje dvije decenije, Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu za članstvo BiH, objavljeno u maju prošle godine, u bosanskohercegovačkoj javnosti dočekano je oprezno i s dozom cinizma. Cilj ove publikacije je da baci svjetlo na sadržaj i zahtjeve ovog dokumenta te da ukaže na potencijalnu ulogu koje ovo mišljenje može imati na svakodnevni život stanovnika BiH.

Model Zakona o javnom okupljanju

Model Zakona o javnom okupljanju pripremljen je u namjeri da se predstavi zakonski prijedlog koji nastoji ispoštovati međunarodne prakse i standarde u vezi sa pravom na slobodu okupljanja.

Kulturna politika i EU integracije BiH

U periodu nakon dostavljanja Analitičkog izvještaja Vijeće ministara je usvojilo Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz Analitičkog izvještaja Evropske komisije 15.10.2019. godine u u kojem se ne navodi niti jedna mjera za realizaciju koja se eksplicitno tiče kulture u smislu Poglavlja 26, već su sve navedene mjere iz oblasti obrazovanja.

Nadzor nad revizijom privrednih društava

Bosna i Hercegovina na putu ka pridruživanju EU, treba da donese zakone i propise, koji će, uz poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine i nadležnosti entiteta, regulisati i harmonizirati nadzor nad revizijama u Bosni i Hercegovini, u cilju „ujednačavanja praksi“ na terenu.

EU integracije: vanjskopolitički cilj ili prazni označitelj?

Stoga, pitanje europskih integracija, dobra je priča za obje strane – domaće političare kako bi imali pokriće za svoje odluke (ili njihovo neprovođenje), ali i za funkcionere EU kako bi time krili duboku strukturnu krizu i poraz ideje Europske unije.

Etnopolitički ambijent i EU integracije

Sadržavajući odredbe zasnovane na nacionalnoj pripadnosti i prebivalištu poput imenovanja, sastava i postupaka odlučivanja šefa države, izvršnih i zakonodavnih tijela, Ustav Bosne i Hercegovini u koliziji je sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Funkcionalni izborni sistem: Učešće dijaspore

Jedan od segmenata obuhvaćen politikom EU jeste i Izborni sistem koji ujednačava prava EU rezidenata sa pravima glasa građana države članice u kojoj građanin ima boravište.

Životna sredina – kada ako ne danas?

Evropska komisija je naglasila potrebu da se započne sa implementacijom Pariškog sporazuma o klimatskim promjena, te ažurira i provede Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za BiH.

Sigurnost na cestama kao dio transportne politike BiH i EU

Europska komisija u izvještaju o Bosni i Hercegovini navodi da nepostojanje jedinstvenog ili usklađenog pravnog i regulatornog okvira, te nedovoljno administrativnih kapaciteta, kao i loše provedbe i koordinacije, loše saradnje između raznih nivoa vlasti i kašnjenje u osiguravanju ugovorenog vanjskog finansiranja usporavaju procese regulisanja navedenih problema.

Funkcionalni izborni sistem: Ažurirani birački spiskovi

Sva neslaganje između biračkih spiskova i stvarne situacije ostavljaju prostor za manipulaciju, a za primjer ne treba dalje od Općine Centar Sarajevo, koja prema zvaničnoj stranici broji 54.091 stanovnika i 59.547 birača.